Pojmovi i savjeti o ugostiteljskom tekstilu


1) DAMAST [dàmast / damask] je žakardna tkanina s figuralnim ili ornamentnim uzorcima. Damast je prirodni materijal, koji je još od davnih vremena bio poznat po svojoj kvaliteti, punoći i gustoći materijala.  Dobio je ime po sirijskome gradu Damasku, gdje se počeo proizvoditi u srednjem vijeku posebnom vrstom prepletenja. Damast uzorci su često protkani različitim geometrijskim oblicima, šarama i prugama, a prisutan je i karakteristični sedefasti sjaj u istoj boji kao i materijal (sjaj se istiće zbog atlasnog veza). Najčešći su pamučni i laneni damast za stolno i posteljno rublje, dok se svileni damast rabi za izradu svečane odjeće. Kada govorimo o stolnjacima, nadstolnjacima i salvetama iz našeg asortimana, govorimo o Damast tkanini izrađenoj od najfinijeg 100% prirodnog pamuka.

2) TEKSTIL - riječ „tekstil", dolazi od latinske riječi „textilis” što znači „utkano”. Tekstil je elastični materijal napravljen od sitnih vlakana koja čine predivo. Predivo se radi od umjetnih ili prirodnih vlakana (vuna, svila, pamuk, lan,... ), a obrađuje se na vretenu. Vreteno je ručna alatka koja kratka vlakna spaja u čvrstu dugačku nit.

3) TKANINE su plošni tekstilni proizvodi dobiveni isprepletanjem dvaju sustava niti pod pravim kutom i po pravilima veza. Uzdužni sustav niti naziva se osnovom, a poprečni potkom. Gornju stranu tkanine nazivamo lice, a donju strana naličje, a postoje i tkanine s dva lica. Broj veznih točaka ili gustoća veza u tkanini ovisi o vrsti veza i bitno utječe na njezina svojstva, pogotovo o čvrstoći, otpornost na smicanje, savitljivost ili krutost, a određuje i njezin izgled i teksturu. Tkanine najjednostavnijih i pravilnih konstrukcija dobivaju se tkanjem prema pravilima osnovnih vezova: platnenoga, kepernog i atlasnog.

  - Platneni vez najjednostavniji je i najgušći vez. Ima najveći broje veznih točaka. U tkaninama toga veza naizmjence se isprepleću osnovne i potkine niti tako da je s gornje strane u jednom redu svaka druga osnovna iznad potkine niti te svaka druga potka iznad osnovne niti.

  - Keperni vez prepoznatljiv je po koso položenim rebrastim prugama koje potječu od svojstvenoga načina povezivanja osnovinih i potkinih niti. Kod toga veza potkina nit u jednom redu naizmjenično prolazi ispod jedne osnovne niti, pa zatim iznad dvije do tri osnovne niti i tako po cijeloj širini tkanine.

  - Atlasni vez osnovna nit povezuje svaku petu potku, što znači da potka u jednom redu prolazi iznad najmanje četiri osnovne niti, zatim ispod jedne, pa ponovno iznad četiri niti osnove. 

Od pamučnih tkanina najpoznatije su vrste sirova platna – žutica, buhač, molino, džepovina.  Jednobojne ili tiskane tkanine u platnenom vezu – šifon, cic, kreton, oksford, zefir. A fine i prozračne vrste su batist, muslin, organdi. U kombinaciji platnenoga, kepernog ili atlasnoga veza su popelin, damast, gradl.

4) KAKO PRAVILNO POSTAVITI STOLOVE?

Stolovi se često slažu simetrično, s prolazom za goste. Važno je da između stolova konobar može prići gostima, ali treba voditi i brigu za goste da imaju prostora za sjedenje i ustajanje - da ne ometaju jedni druge.

U pravilu svaki gost za stolom treba imati oko 60 cm širine i 40 cm dubine stola. Ako ploče stolova nisu obložene filcom, stavljaju se podstolnjaci napravljeni od debljeg platna koje se gumom pričvršćuju za stolove i ne smije se vidjeti. Na njih se postavljaju stolnjaci i nadstolnjaci. 

Veličina stolnjaka ovisi o dimenzijama i obliku stola - najčešći su četvrtasti, okrugli i ovalni stolnjaci.

Četvrtasti stolovi trebaju i četvrtaste stolnjake, a veličina stolnjaka određuje se mjerenjem duljine i širine stola. U obzir se treba uzeti i višak materijala koji će lijepo padati sa stola.

Pravilo glasi da za "bogati stol" stolnjak treba napustiti/visiti 30 centimetara sa svih strana ili do poda stola. 
Kod mjerenja okruglog stolnjaka, treba izmjerite promjer i dodati željenu duljinu pada stolnjaka. Ako na okrugli stol stavljate četvrtasti stolnjak rubovi moraju visjeti preko nogu stola. 
Kod spajanja stolova trebat će veći broj stolnjaka, a rubovi stolnjaka se trebaju preklapati za najmanje 10 centimetara.

Nadstolnjak se stavlja preko stolnjaka kako bi ga zaštitio. 
Francuski način postavljanja nadstolnjaka pokriva cijele ploče stola, dok kod njemačkog načina uglovi stola ostaju nepokriveni. 

Pravilo je da se nadstolnjaci mijenjaju poslije svakog gosta, bez obzira u kakvom su stanju. 
Uvijek treba izabrati kvalitetan stolnjak i nadstolnjak jer su oni ukras Vašeg restorana.

5) SIMBOLI ZA ODRŽAVANJE TEKSTILA

Normalni postupak pranja, najviša temperatura pranja odjeće 95°C.
Normalni postupak pranja, najviša temperatura pranja iznosi 60°C.

Profesionalno kemijsko čišćenje ugljik tetrakloridom standardno čišćenje.

Sušenje na žici.
Maksimalna temperatura glačanja 200°C.
Dopušteno izbjeljivanje sa svim izbjeljivačima.
Zabranjeno izbjeljivanje.
Dopuštanje izbjeljivanje izbjeljivačima na bazi klora.


6) 100% PAMUK je izuzetno kvalitetan, udoban i mekan prirodni materijal. Njegovo glavno svojstvo je prozračnost. Upravo to njegovo svojstvo prozračnosti svrstava ga u lagane materijale koji „dišu“, tj. dobro propuštaju vlagu. Pamuk je izuzetno zahvalan materijal, može se prati na visokim temperaturama i sušiti u sušilici. Bijeli i svijetli pamuk periv je na temperaturi do 95°C. Kod srednje tamnih i tamnih boja pamuka treba dobro obratiti pozornost na temperaturu na kojoj se pere i da se obavezno ne suši u sušilici jer shodno tome tamne boje jako brzo izblijede. Srednje tamni i tamni pamuk periv je najčešće od 40-60°C ovisno o stupnju tamnoće. Prilikom kupnje pamuka obavezno treba obratiti pažnju na skupljanje materijala. U prosjeku pamuk u širinu se skuplja oko 2-3%, dok u dužinu skupljanje iznosi 4-7%. Ukoliko se pridržavate ovih uputstva, ne biste trebali imati nikakvih problema s održavanjem.

7) UGOSTITELJSTVO je gospodarska djelatnost koja se bavi pripremom i pružanjem usluga smještaja, hrane i pića. Sama riječ ugostiteljstvo označava učenja o odnosu kulture i hrane, o pripremi hrane, serviranju i potrošnji. Ugostiteljski objekt nazivamo posebno opremljene i uređene objekte u kojima se pruža ugostiteljska usluga. Ugostiteljstvo spada u proizvodno-uslužnu djelatnost, jer zapošljava ljude koji na taj način stječu sredstva za život. Osim pripreme hrane, pića i smještaja, ugostiteljstvo u svojoj ponudi može imati različite sadržaje namijenjeni rekreaciji, zabavi, športu, a mogu biti i organizirane razne manifestacije kao što su koncerti, izložbe i prigodni programi.

8) HOTELIJERSTVO - riječ hotel potječe od latinske riječi „hospes“ što znači gost, odnosno francuske riječi „hôte“ što znači gostoprimac (domaćin). U hotelima se pružaju usluge smještaja u sobama, i hotelskim apartmanima. Hotelijerstvo gostima pruža usluge smještaja, prehrane, točenja pića, rekreacije i druge raznovrsne usluge u objektima koje zovemo hotel. Hotel je objekt koji pruža smještajne usluge, a koji mora imati određeni broj soba u koje je uključeno posluživanje u sobu, dnevno pospremanje i čišćenje soba i popratnih prostorija.

9) GASTRONOMIJA
Gastronomija  je vještina priređivanja jela,stručno poznavanje različitih jela i načina njihova pripremanja, a dolazi od grčke riječi gaster = želudac i nomos = pravilo, red. Osoba koja se razumije u kuhanje, koji je veliki sladokusac ili gurman zovemo gastronom. Gastronomist  je osoba koja ujedinjuje teoriju i praksu u izučavanju gastronomije.
Od otkrića vatre možemo pratiti pripremu hrane, a koja je za današnje uvijete nezamisliva. Ali o pravoj kulturi pripreme hrane možemo govoriti tek izumom kruha i juhe i miješanjem mesa i povrća ili ribe. Prvi pravi recept kakav i danas poznajemo zabilježen je u starom Egiptu, zapisan na papirusu. Različitost hrane, bogatstvo hrane, koja je poznata u cijelom svijetu možemo pripisati kulturi kraja i naroda iz kojeg dolazi.
Gastronomija po nekima nije samo vještina, nego i prava umjetnost.

10) TURIZAM
Riječ „turizam“ dolazi od francuske riječi tour, što znači putovanje, obilazak. Osoba koja putuje na više od 24 sata ali ne duže od godinu dana u cilju rekreacije ili odmora kako je definirala Svjetska turistička organizacija zove se turist.
Turizam je uslužna djelatnost, koja se sastoji od raznih zanimanja i poslova u svrhu vlastite egzistencije. Poslovi koji su neophodni za turizam su usluge ugostiteljstva; smještaj turista, hrana i piće, prijevozne djelatnosti, usluge organiziranog obilaska, prodaja suvenira. Najvažniji smisao turizma je odmor i relaksacija, upoznavanje nove kultura, avantura, nova i drugačija iskustva. U današnje vrijeme turizam je iznimno važna gospodarska grana u brojnim zemljama.

11) RURALNI TURIZAM
Ruralni turizam veže se uz ruralna područja, on je najširi pojam koji obuhvaća sve turističke usluge. Cijela Hrvatska je ruralno područje, osim područja oko velikih gradova Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka. Ruralni turizam je slabo razvijen, najviše zbog velike orijentacije prema primorskom turizmu. Značajke ruralnog turizma su mirna sredina, očuvana priroda, domaća hrana, upoznavanje i komunikacija sa domaćinom, te upoznavanje njihovog načina života. Pod pojmom ruralnog turizma podrazumijevamo da su to seoski, vinski, gastro, lovni, ribolovni, vjerski turizam kao i cikloturizam, planinski, zdravstveni, ekološki, adrenalinski turizam i drugi slični specifični oblici turizma. 

12) SEOSKI TURIZAM
U zadnje vrijeme u svijetu je sve veći porast i zanimanje turista za seoski turizam. Sve više turista želi svoj odmoru provesti u prirodi, otkrivati izvorno okruženje, kušati domaće proizvode, osobito one koji su specifični za to područje, kao i doživjeti kako se živi na selu. Seoski turizam omogućuje plasman vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Seoskim turizmom se mogu baviti poljoprivrednici, fizičke i pravne osobe koji su vlasnici ili raspolažu  poljoprivrednim zemljištem, na kojem obavljaju poljoprivrednu djelatnost. A registrirani su i  za ugostiteljsko- turističku djelatnost. Osnovno pravilo je da glavno zanimanje poljoprivrednog gospodarstva  bude poljoprivredna  proizvodnja, dok ugostiteljsko turistička djelatnost je dodatna aktivnost. Seoski turizam osim ponude hrane može u svojoj ponudi imati usluge kušaonice vina, izletište, ruralne kuće, sobe, apartmane kao i kampove za odmor.

13) CIKLOTURIZAM
Cikloturizam je posebna vrsta aktivnog turizma namijenjena ljubiteljima bicikla i upoznavanju turističkih destinacija vožnjom bicikla. Cikloturisti su motivirani sportom, rekreacijom, opuštanjem, brigom za zdravlje i boravkom u prirodi. Putuju u manjim skupinama ili sami. Zbog specifičnog načina putovanja cikloturisti se ne zadržavaju dugo na jednom mjestu, ali duže borave u zemlji. Imaju dulje i češće odmore zbog načina putovanja. Idealno vrijeme za cikloturizam je predsezona ili podsezona, jer vrijeme vrućih mjeseca nije idealno za vožnju biciklom. Mnogi iznajmljivači vide značajni potencijal u cikloturizmu, pogotovo u kontinentalnoj Hrvatskoj. Cikloturizam je najbolji način da se istraži neki kraj, da se upozna kulturna i povijesna baština, uživa u prirodnim i gastro ponudama.

14) VAŽNOST MARKETINGA U TURIZMU
Jedna od definicija marketinga je: „Marketing je socijalni upravljački proces kojim pojedinci i skupine dobivaju ono što trebaju i žele putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima”. Dakle, vidimo po definiciji da je cilj marketinga ostvarenje koristi, a samim time ovoj djelatnosti pristupa se jako ozbiljno. Kroz godine se pristup i način marketingu mijenja. Marketing nekada i danas neusporediv je, što zbog velikog izbora komunikacijskih kanala, što zbog velike konkurencije na tržištu. Industrija ugostiteljstva i hotelijerstva jedna je od najvećih industrija u svijetu. Malo je industrija koje su toliko međusobno ovisne jedna o drugoj kao što su to industrije putovanja, hotelijerstva i ugostiteljstva. Osnovna sastavnica od koje sve kreće je proizvod. Znači uloga marketinga je da taj proizvod prezentira krajnjem kupcu u šta boljem svijetu. Osim klasičnih reklama, oglasa u novinama, nagradnih igara, internet je uveo revoluciju i u ugostiteljski marketing. U ugostiteljstvu mnogi miješaju marketing s oglašavanjem i unapređivanjem prodaje. Prodaja i oglašavanje su samo dvije marketinške funkcije koje često nisu ni najvažnije. Oglašavanje i prodaja glavne su grane promidžbenog  marketinga. Marketing također obuhvaća istraživanje, informacijske sustave i planiranje. Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da su prodaja i promidžba dio šireg marketinškog alata koji moraju djelovati zajedno kako bi na kraju dobili zadovoljnog klijenta. Ujedno treba voditi računa da će prodaja i promidžba donijeti rezultate samo ako ponajprije definiramo ciljeve i potrebe klijenta, a zatim pripremimo paket vrijednosti od kojih će svi imati koristi. Korištenjem današnjih digitalnih tehnologija u marketingu dolazi se do pojma e-marketing kojem, također, je cilj pronalaženje, predviđanje i zadovoljavanje potreba potrošača uz ostvarivanje profita.